SVI PRAVI VERNICI VEČERAS MORAJU DA ISPOŠTUJU STARINSKO PRAVILO! Sutra je Velika Gospojina, crveno slovo, a ove stvari nikako ne radite!

Duhovni hod kroz jedan od najstrožih i najvažnijih perioda pročišćenja u pravoslavnom kalendaru polako se privodi svom svečanom i uzvišenom završetku, dok se srca vernog naroda pripremaju za doček velike svetinje. Prema hrišćanskim predanjima i crkvenim knjigama, pred nama su poslednji sati Gospojinskog posta, koji predstavljaju duhovnu kapiju kroz koju sutradan stupamo u proslavu Uspenja Presvete Bogorodice. Stari narodni običaji uoči velike gospojine jasno opominju da se večernji časovi moraju provesti u maksimalnoj skrušenosti, praštanju uvreda i potpunom prekinu svih ovozemaljskih razmirica koje narušavaju mir unutar porodičnog gnezda. S obzirom na to da je poslednji dan posne pripreme u petak, vernicima je prema tipiku dozvoljeno konzumiranje rečne ribe i biljnih ulja, što omogućava domaćicama da spreme svečanu i lepu večeru, ali pravi smisao praznika leži u dubokom pročišćenju misli i pripremi duše za sveto pričešće.

Moćne reči i molitveni vapaj Majci Božijoj za spasenje doma

U večernjim časovima, pre nego što se ugase svetla u kući, svaki pravoslavni hrišćanin treba da upali voštanicu i pročita ove predivne reči, tražeći mir i blagoslov za svoju decu.

Tropar Uspenja Presvete Bogorodice

„U rađanju si hrišćansko devstvenost sačuvala, a u uspenju svome svet nisi ostavila, Bogorodice. Preselila si se u život, budući Majka Života, i tvojim molitvama izbavljaš od smrti duše naše. Podari nam nebeski mir, očisti domove naše od svakog zla i sakrij nas pod predivni pokrov tvoje materinske ljubavi. Amin.“

Etnološka istraživanja i zapisi iz prošlosti pokazuju da se uoči ovog velikog crvenog slova u svim krajevima naše zemlje sprovodi detaljno obredno pospremanje i čišćenje celokupnog stambenog prostora. Tradicionalno verovanje naglašava da čistoća svake pregrade i ugla unosi materijalno blagostanje, napredak i preko potrebnu slogu među zavađene ukućane, dok se nered smatra magnetom za privlačenje besparice i duhovnog nemira. Budući da se predstojeći praznik u narodu proslavlja i kao veliki ženski ugodni dan, majke i žene bi večeras morale da pronađu prepun predah od teških fizičkih poslova, posvećujući sate zajedničkom razgovoru sa potomcima i prenošenju lepih običaja na mlađe naraštaje. Takođe, svesno izbegavanje bilo kakvog pozajmljivanja novca ili otvaranja novih materijalnih konflikata u ovim satima predstavlja osnovni štit za očuvanje porodične kase tokom jesenjih meseci.

Velika Gospojina – foto: SPC

Sa druge strane, narodno predanje šalje izuzetno oštra opominjanja svim vernicima koji misle da je suština posta samo puko odricanje od hrane životinjskog porekla uz zadržavanje loših navika u ponašanju. Strogo je zabranjeno pokretanje bilo kakvih svađa, izgovaranje teških i uvredljivih reči, kao i gajenje gneva ili sujete prema komšijama i prijateljima, jer svaka osuda potpuno poništava dotadašnji četrnaestodnevni duhovni trud. Iz velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici, koja se u seoskim sredinama slavi kao vrhovna zaštitnica vrednih ratara i težaka, u završnim danima pred praznik strogo se izbegavaju krupni poljski radovi, poput žetve ili košenja trava. Umesto rada na njivama, narod se usmerava ka hramovima gde se kroz večernje molitve obavlja ispovest grehova, kako bi vernici potpuno radosnog i čistog srca dočekali praznično jutro i pristupili svetom putiru.

Česta pitanja o običajima uoči Velike Gospojine

Koja hrana je dozvoljena za konzumiranje na poslednji dan posta?
+

Pošto se poslednji dan ovog posta pada u petak, prema crkvenim pravilima dozvoljeno je spremati ribu i jela na ulju, čime se završava višednevni strogi režim ishrane.

Zašto je važno detaljno pospremiti kuću veče pred praznik?
+

Prema starom srpskom verovanju, temeljno čišćenje i uređenje doma uoči crvenog slova simbolizuje pročišćenje prostora i donosi blagostanje, napredak i slogu svim ukućanima.

Koje poljoprivredne radove narodna tradicija brani u ovim danima?
+

U mnogim krajevima se izbegavaju teški poslovi na njivama, poput košenja i žetve, iz dubokog poštovanja prema Bogorodici, koja se smatra zaštitnicom ratara i poljoprivrednih plodova.

ŽL

Urednik za veru, tradiciju i kulinarske recepte

Žaklina Lalić


spot_img

Najnovije

Povezano

spot_img