DANAS JE SVE DOZVOLJENO OSIM JEDNE STVARI KOJA PRIZIVA KAZNU! Srpska pravoslavna crkva slavi Prepodobnog Pimena Velikog: Ranom zorom ispoštujte OVAJ običaj!

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici širom zemlje danas zvanično proslavljaju i odaju duhovnu počast svecu čije žitije vekovima služi kao opomena čitavom hrišćanskom svetu, a prelomni tekst detaljno otkriva koji su to narodni obicaj i verovanje na prepodobnog pimena velikog koje pravoslavni hrišćani strogo poštuju u svojim domovima kako bi izbegli gnev svetitelja i sačuvali unutrašnji mir u porodici. Iako ovaj crkveni praznik u kalendaru nije upisan crvenim slovima kao velika krsna slava, u narodu vlada duboko uverenje da današnji dan nosi jedno gvozdeno pravilo koje se prenosi generacijama sa kolena na koleno. Prema starim predanjima, ovaj božji ugodnik, poznat i pod imenom Pimen Palestinski, smatra se brzim i moćnim posrednikom pred Gospodom koji pruža brzu utehu svima onima koji se iskreno kaju za sopstvene grehove i traže duhovno olakšanje.

Sveti prepodobni Pimen Veliki živeo je i podvizavao se u Ruvi, u surovoj i dalekoj palestinskoj pustinji, u vreme vladavine cara Mavrikija, ostavivši iza sebe čudesnu životnu priču koja svedoči o ljudskoj slabosti, ali i o beskrajnom božjem milosrđu. U svojim ranim mladalačkim danima, pre nego što je u potpunosti obukao monašku rizu i posvetio život molitvi, Pimen je radio kao običan pastir čuvajući stada ovaca na nepreglednim pašnjacima. Veliki preokret i životna drama odigrali su se u sekundi kada su njegovi pastirski psi iznenada napali nepoznatog prolaznika koji se našao u blizini stada, a uplašeni mladić se u tom kritičnom trenutku nije najbolje snašao i propustio je da odbrani nesrećnog čoveka koga su razjarene životinje potpuno rastrgle.

Iako se mladi pastir odmah nakon ovog strašnog događaja gorko i iskreno pokajao, provevši dane i noći u suzama, u snu mu je predočeno proročanstvo da će zbog propusta i njegove pasivnosti i on sam doživeti identičnu sudbinu, što se godinama kasnije, u dubokoj starosti, zaista i dogodilo kada su ga u pustinji napale i pojele divlje zveri. Ipak, zvanični crkveni spisi svedoče da je milošću gospoda Pimenu u potpunosti oprošten ovaj rani greh, a njegova duša je zbog decenijskog posta pridodata redu prepodobnih svetaca, što hrišćanima u dvehiljade dvadeset šestoj godini služi kao jasan dokaz da nema tog pada koji se ne može ispraviti čistim srcem. Čitav ovaj događaj, koji se odigrao oko šeststotina druge godine, ostao je upisan kao večna lekcija o tome da niko na svetu nije bezgrešan.

Glavno i najvažnije pravilo koje se u našem narodu strogo poštuje na današnji praznik nalaže da vernici nikako ne smeju osuđivati druge ljude zbog njihovih mana, grešaka ili životnih posrtanja, jer se veruje da se time navlači ozbiljan gnev svetitelja i priziva loša sreća u dom. Građani moraju redovno pratiti crkveni kalendar i proveriti datume predstojećih praznika, s obzirom na to da očuvanje ovih starih srpskih običaja predstavlja temelj našeg identiteta, a predanje kaže da će svaka iskrena molitva upućena ovom božjem ugodniku doneti zdravlje bolesnima i zaštitu od nepravde. Obavezno se obezbedi mir u porodici i provede mirno popodne u krugu najmilijih, a opraštanje tuđih grehova predstavlja najjednostavniji i potpuno besplatan korak ka dugovečnosti i privlačenju blagoslova.

Česta pitanja o običajima za Prepodobnog Pimena Velikog

Koji je najvažniji narodni običaj koji vernici moraju da ispoštuju danas?
+

Glavni običaj na ovaj praznik nalaže da danas nikoga ne smete osuđivati niti prekoriti zbog njegovih grešaka, jer žitije svetitelja podseća da se greh svakome može desiti, ali se čistim pokajanjem briše.

Kakav se strašan događaj desio Prepodobnom Pimenu u njegovoj mladosti?
+

Dok je u mladosti radio kao pastir, Pimenovi psi su napali i rastrgli nepoznatog čoveka jer mladić nije uspeo da se snađe i odbrani ga. Zbog tog nenamernog greha, i njega su u starosti pojele divlje zveri u pustinji.

U kom periodu i gde je živeo Sveti Pimen Veliki (Palestinski)?
+

Sveti Pimen Palestinski je živeo krajem šestog i početkom sedmog veka (stradao je oko 602. godine) u palestinskoj pustinji Ruva, u vreme vladavine vizantijskog cara Mavrikija.

ŽL

Urednik za veru, tradiciju i kulinarske recepte

Žaklina Lalić

spot_img

Najnovije

Povezano

spot_img