Fenomen kakav nije viđen još od 1914. godine menja sve: Poznati meteorolog otkrio tačan datum kada sneg stiže u niže predele

Zvanični povratak stabilnih vazdušnih strujanja i najnovija dugoročna prognoza do zime donose upečatljive podatke o nesvakidašnjem klimatskom preokretu koji će obeležiti naredne mesece.

Nakon svežijeg i promenljivog početka jesenjeg razdoblja, sinoptičke mape pokazuju potpuno smirivanje atmosfere nad Balkanskim poluostrvom. Poznati meteorolog Ivan Ristić ističe da od danas nastupa stabilizacija vremena, a predstojeći period slobodno možemo nazvati pravim Miholjskim letom, s obzirom na to da oktobar otpočinje sunčanim i toplim danima sa maksimalnim temperaturama između 25 i 27 stepeni Celzijusa. Ovaj stabilan i ugodan interval potrajaće oko 13 dana, preciznije sve do perioda između 5. i 10. oktobra.

Ipak, dok će dnevni časovi tokom ovog fenomena biti veoma prijatni, jutra ostaju prohladna, naročito u kotlinama i rečnim dolinama gde se očekuje česta pojava magle. Građanima se savetuje slojevito oblačenje zbog izraženih oscilacija između jutarnjih i dnevnih vrednosti. Sa druge strane, Republički hidrometeorološki zavod za narednu sedmicu najavljuje stabilne maksimume od 21 do 26 stepeni, uz mogućnost slabe kiše u uskim zonama na istoku i jugoistoku zemlje.

Klimatska anomalija na Atlantiku kakva nije zabeležena 112 godina

Pored lokalnih meteoroloških prilika, stručnjak ukazuje na nesvakidašnji globalni fenomen u Atlantskom okeanu koji direktno utiče na kretanje vazdušnih masa nad Evropom.

Naime, na Atlantiku je zabeleženo stanje kakvo nije viđeno još od 1914. godine, jer prvi put nakon više od jednog veka nemamo formiranje uragana u tom pojasu. Prirodni mehanizam je uslovio da izuzetno snažan El Ninjo u potpunosti zaustavi stvaranje ciklona, što otvara put češćim i intenzivnijim prodorima hladnog vazduha sa severa kako sezona bude odmicala. Veliku ulogu u predstojećem periodu odigraće i Sibirski anticiklon, koji se zbog blokade na Atlantskom okeanu znatno lakše širi ka evropskom kontinentu.

Kada je u pitanju kasnija faza jeseni, nakon završetka toplog talasa stiže postepeni ulazak u hladniji režim, pa nas u drugoj dekadi oktobra očekuju najviše temperature od 15 do 20 stepeni, dok će u trećoj dekadi vrednosti dodatno pasti. Datumi za prve snežne padavine u nižim predelima su se zbog globalnih klimatskih promena pomerili u odnosu na prethodne decenije. Glavne i učestalije snežne padavine u nizijama ne treba očekivati na samom početku novembra kao nekada, već se prve prave pahulje u nižim krajevima prognoziraju u trećoj dekadi tog meseca, tačnije oko 26. novembra, dok su planinski vrhovi Kopaonika i Golije prvu turu već zabeležili.

MM

Glavni urednik portala

Milan Marjanović

spot_img

Najnovije

Povezano

spot_img