Dok se domaći zdravstveni sistem svakodnevno bori sa širokim spektrom nezaraznih oboljenja, najnoviji medicinski izveštaji i zvanični klinički podaci upozoravaju na dramatičan porast broja pacijenata u pedijatrijskim ordinacijama, a detaljna stručna analiza precizno objašnjava kako izgleda hronični atopijski dermatitis lečenje i simptomi ove dugotrajne zapaljenske bolesti kože koja pogađa ogroman procenat najmlađe populacije u našoj zemlji. Prema zvaničnim procenama domaćih dermatologa, sa ovim izuzetno neprijatnim zdravstvenim problemom suočava se između petnaest i dvadeset odsto dece u Srbiji, što praktično znači da se svako peto dete u svakodnevnom životu bori sa neizdrživim svrabom, crvenilom i bolnim ekcemima na telu. Nepostojanje jedinstvenog nacionalnog registra dodatno otežava uvid u realne razmere ovog globalnog i lokalnog problema, dok se kod odraslih simptomi javljaju u rasponu od dva do deset procenata.
Iako se u javnosti ova bolest veoma često pogrešno smatra običnom prolaznom alergijom ili prolaznim osipom koji se može rešiti običnim kremama iz apoteke, reč je o ozbiljnom imunološkom poremećaju koji sa sobom nosi ogroman i često nevidljiv psihički teret za celu porodicu. Podaci na evropskom nivou pokazuju poražavajuću i alarmantnu sliku prema kojoj je svega petnaest odsto pacijenata u Evropi u potpunosti zadovoljno trenutnim medicinskim protokolima, dok se skoro polovina njih, tačnije četrdeset osam procenata, svakodnevno bori sa umerenom ili izraženo teškom anksioznošću i depresijom. Uticaj ove bolesti dramatično nadilazi fizičke manifestacije na tkivu, s obzirom na to da stalni i nepodnošljivi svrab dovodi do hronično neprospavanih noći, rasejanosti tokom školskih obaveza i duboke društvene izolacije obolele dece.
Poseban oblik društvene traume predstavlja izražena stigma i vršnjačko nasilje, s obzirom na to da zvanični statistički podaci pokazuju da je čak šezdeset sedam procenata odraslih osoba koje od detinjstva žive sa ovim ekcemima bilo izloženo ismevanju, grubim uvredama ili direktnom odbacivanju od strane svojih vršnjaka u školi zbog vidljivih promena na koži lica i ruku. Pored teških socijalnih posledica, ovo oboljenje predstavlja i ogroman finansijski udar na porodični budžet, jer prosečan pacijent u Evropi iz sopstvenog džepa izdvaja čak devetsto dvadeset sedam evra godišnje za nabavku specijalnih medicinskih uljanih kupki, emolijentnih krema i adekvatne odeće. U našoj zemlji ti troškovi veoma često u potpunosti premašuju evropski prosek, s obzirom na to da većina neophodnih preparata za negu suve i oštećene kože ne potpada pod redovno zdravstveno osiguranje.
Povodom predstojećeg obeležavanja Svetskog dana ove bolesti četrnaestog septembra, udruženja pacijenata zahtevaju hitno uspostavljanje multidisciplinarnog modela lečenja i uvrštavanje kožnih bolesti u nacionalne zdravstvene strategije kako bi se smanjilo finansijsko opterećenje roditelja. Građani moraju redovno pratiti savete dermatologa i proveri stanje na osetljivim zonama kože kod dece, s obzirom na to da pravovremena dijagnoza i pravilna nega mogu troduplo smanjiti učestalost bolnih faza i sprečiti nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija na otvorenim ranama. Obavezno se obezbedi adekvatna higijena i proveri sastav pamučne odeće pre svakog odlaska na spavanje, jer izbegavanje veštačkih tkanina i agresivnih praškova za veš predstavlja najjednostavniji i potpuno besplatan korak ka smirivanju upalnih procesa i očuvanju zdravlja u domu.
Česta pitanja o atopijskom dermatitisu i lečenju
Koliko je dece u Srbiji pogođeno atopijskim dermatitisom?
+
Procenjuje se da u našoj zemlji simptome ima između 15 i 20 odsto dece, što u praksi znači da se svako peto dete suočava sa ovom hroničnom zapaljenskom bolešću kože.
Koliki su prosečni godišnji troškovi za lečenje i negu oštećene kože?
+
Pacijenti u Evropi u proseku troše 927 evra godišnje iz sopstvenog džepa za posebne kreme, kupke i negu, dok u Srbiji ti lični troškovi roditelja često premašuju ovaj evropski prosek.
Kada se obeležava Svetski dan ove bolesti i koji su prioriteti udruženja?
+
Svetski dan se obeležava 14. septembra. Nacionalno udruženje ‘Alergija i ja’ zahteva formalno prepoznavanje bolesti kao prioriteta javnog zdravlja i smanjenje finansijskog tereta za porodice.
Urednik za veru, tradiciju i kulinarske recepte
Žaklina Lalić

